POVIJESNE ZNAMENITOSTI | Turistička zajednica Belišće

POVIJESNE ZNAMENITOSTI

U užem središtu mjesta nalaze se do danas sačuvani objekti povijesne industrijske arhitekture, posebice kuće (Pekmez ulica) i zgrade za stanovanje (Velika kuća, Bijela kuća – današnje kino) tadašnjih radnika belišćanskih tvornica. Osim njih, u središtu mjesta nalazi se i velika Guttmanova palača iz 1905. godine koja je nažalost teško stradala u Domovinskom ratu pogotkom zapaljive granate iz Baranje čije je obnavljanje u tijeku.

PEKMEZ ULICA

p

Sedam sačuvanih mansardnih kuća na Vijencu S.H. Gutmann u Belišću izgrađene su u razdoblju 1890. – 1895. godine. Građene su masivnom opekom starog formata s vapnenim mortom i pokrivene biber crijepom. Imaju prizemlja i vanjska drvena stubišta s klanderom ( udomaćeni izraz za stubišni podest ) s obje zabatne strane kojima se ide u potkrovlje gdje se nalaze četiri prostorije. U svaku se ulazi iz hodnika, a smještene su u nizu na jednoj strani potkrovlja. Podjednake su veličine u svim kućama.

Prizemlja su kao i potkrovlja rađena po jednoj tlocrtnoj shemi. Prvotno su pravilnog pravokutnog oblika s po četiri stana, a počeci dogradnji kojima ove kuće obiluju i znatno narušavaju izvornost objekta, dokumentirano su vidljive već u planu vodovodne mreže iz 1908. godine. Za kuće u “Pekmezici” karakteristični su bili i vrtovi uz njih te drvene ograde kojima su okućnice bile ograđene.

Žargonski naziv “Pekmez ulica” je dobila iz razloga što se nekada u dvorištu tih kuća u velikim kotlovima kuhao pekmez od bobica bazge, čiji se miris širio cijelom ulicom. Taj naziv Belišćani koriste i danas. Zanimljivo je spomenuti i stabla oraha koja su bila zasađena uz kuće, odnosno cestu, te grmove hortenzija koje su obilno cvjetale u hladu oraha i niz godina uljepšavale “Pekmezicu”.

PALAČA GUTMANN

g

Nekadašnja zgrada uprave Belišća d.d. popularno zvane Upravna zgrada ili „Palej“, izrađena je 1905 godine. Svojom monumentalnošću ova jednokatnica, okružena parkom ulazi u krug najvećih arhitektonskih ostvarenja nastalih početkom 20 stoljeća.

tt

Registrirana je kao spomenik kulture A – kategorije i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem 754 Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Osijek. Unutrašnjost objekta odiše vremenom i stilom u kojem je objekt nastao – secesijom. Građena je u stambene svrhe ali toj namjeni nikad nije služila.
Zgradu je dao sagraditi barun Edmund Gutmann. U vrijeme I. svjetskog rata, u zgradi je bila smještena vojna bolnica. 3. siječnja 1992. godine zbog učestalih topničkih napada na Belišće i s nekoliko direktnih pogodaka zgrada je uništena požarom.

oo

Od najljepše i najvrjednije zgrade Belišća ostali su samo vanjski zidovi te podrum koji je u Domovinskom ratu služio kao sklonište i radni prostor uposlenih, odnosno arhiva i galerija. Zgrada je trenutno u fazi rekonstrukcije.

gat

Pored Gutmannove palače nalazi se spomenik Gater – prvi gater iz one davne Gutmannove pilane.

pp

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu postavljen je 1948. godine ispred Palače Gutmann.

SPOMEN – VLAK NEKADAŠNJE USKOTRAČNE SLAVONSKO-PODRAVSKE ŽELJEZNICE

Spomen vlak sastavni je dio muzejske zbirke u Belišću koji je obnovljen i predstavljen javnosti otvaranjem Muzeja 1975. godine. Ovaj jedinstveni spomenik podsjećanje je na nekadašnju uskotračnu Slavonsko-podravsku željeznicu koja je niz godina pulsirala životom Slavonije i Podravine , a definitivno je ukinuta 1970.godine.
Kompozicija se prvotno nalazila na nekadašnjoj željezničkoj stanici u Belišću na novoizgrađenoj pruzi dužine l00 metara uz koju su bili postavljeni i željezničarski signali kao i ulazni signal.
Zbog stalnih devastacija, kojima je bila izložena kao spomenik na otvorenom i zbog nemogućnosti sustavnijeg nadzora premještena je unutar tvorničkog kruga Belišća d d.
Kompoziciju Spomen vlaka, kao jedinstvenog spomenika uskotračne željeznice u Republici Hrvatskoj, a i van nje danas čini: lokomotiva “Partizanka” kao najvrjedniji eksponat kompozicije iz l9l3. godine ( ime “Partizanka” dobila je u II . svjetskom ratu ), tender, putnički vagon, jedan zatvoreni i dva teretna vagona. Obnavljana je i restaurirana u nekoliko navrata. Registrirana je kao pokretni spomenik II. kategorije.

c

ff

Na centru grada je spomenik-fontana postavljena 1976. godine.

pp

Park hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata u središtu grada krasi brončana skulptura Susret (Ptice).

MLIN

Zgrada mlina, arhitektonski vrlo zanimljiva, sagrađena je 1921. Godine za mljevenje žitarica. Nalazi se u Željezničkoj ulici 9, na katastarskoj čestici 358/22 i ima svojstvo kulturnog dobra.
Kasnijih godina ti mlinovi su demontirani, pa je u zgradi mlina ostao samo uređaj za drodljenje kukuruza namjenjenog ribogojstvu.
Danas je zgrada mlina dosta derutna i dijelom služi u stambene svrhe ( dio prema cesti), a dijelom za potrebe Belišća d.d. ( dio unutar tvorničkog kruga ).
Iako belišćanski mlin na prvi pogled sliči drugim mlinovima izgrađenim u to vrijeme u Slavoniji, on se zbog kombinacije građevinskog materijala i složene igre oblikovanja pročelja izdvaja iz te skupine kao monumentalnija građevina.

ZELENE KUĆE

Zelene kuće ili Željezničarske kuće koje se nalaze na Vijencu S. H. Gutmanna dio su skupine sačuvanih starih kuća, tzv. Gutmannove kolonije i pripadaju industrijskoj arhitekturi. To je graditeljstvo posebnog stila u nas malo proučavano s glavnim odlikama – jednostavnost, racionalnost konstruktivnog rješenja i ekonomičnosti.
Belišćanske Zelene kuće izgrađene su postupno u razdoblju 1907 – 1910. godina. Građene upadljivim alpskim stilom ove jednokatnice odlikuje katni dio oko kojeg se poput vijenca proteže trijem na sve četiri strane zgrade iz kojeg se ulazi u posebne stanove na katu.
Trijem i stepenište na zabatnim stranama kuće imali su zeleno obojenu drvenu ogradu po čemu su i dobile ime. Vremenom, zbog dotrajalosti, drvena zelena ograda zamijenjena je metalnom, što je narušilo izvorni oblik kuća.
Krovovi Zelenih kuća blagog su nagiba, a pošto je krovište gotovo ravno nemaju tavan. Zelene su kuće imale najveće i najbolje radničke stanove, u početku s po 4 dvosobna stana te na katu 4 jednosobna stana i 4 samačke sobe namijenjene isključivo stanovanju željezničara Slavonske podravske željeznice ( otuda još i naziv Željezničarske kuće ).
Karakterističan je i ulaz u podrum ovih kuća koji se prostire ispod cijele zgrade. U svom su dvorištu Zelene kuće imale izgrađene krušne peći.

zz

Zelene ili Željezničarske kuće i danas su sačuvane i imaju svojstvo kulturnog dobra