Belišće je jedan od 7 gradova Osječko-baranjske županije. Od 1997. godine Belišće ima status grada i sa svojih 8 prigradskih naselja (Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci, Veliškovci i Vinogradci ) ima 10 825 stanovnika, a obuhvaća površinu od 68,75 km2.
Povijest Belišća
Dvije tvrtke obitelji veletrgovaca i tvorničara Gutmann iz Velike Kanjiže (Mađarska) kupile su 1884. godine na desetogodišnje korištenje koškansko-lacićki kompleks hrastovih šuma. Pod imenom S.H. Gutmann (Velika Kanjiža) tvrtka gradi pilanu na neplodnoj rudini uz desnu obalu Drave Belistje, po čemu je kasnije naselje nastalo na tom mjestu i dobilo ime Belišće. Niču prve stambene kuće Gutmannove kolonije, osniva se vatrogasno društvo, otvara se poštanski ured, zgrada pučke škole, kapelica na groblju te gradi električna mreža i vodovod s kanalizacijom.
U godini osnutka tvrtke izgrađen je željeznički kolodvor i prvi kilometri šumsko-industrijskih pruga širine kolosijeka 100 cm, koji ubrzo prerastaju u razgranatu slavonsko podravsku željeznicu s javnim prometom. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tvrtka gradi tvornice za proizvodnju tanina, bačava, drvno-destilacijskih proizvoda i parketa.
Godine 1905. izgrađena je najznačajnija zgrada starog Belišća – Palača Gutmann. Svojom monumentalnošću, a naročito obradom unutrašnjeg prostora, svrstava se među najveća arhitektonska ostvarenja nastala početkom 20. stoljeća u našoj regiji. U istom razdoblju podižu se zgrada direkcije željeznice, 1907./1908. godine karakteristične stambene kuće (tzv. Pekmezica, Pet zvijezda, Zelene kuće, Mitrovica ), Činovnički dom. Radništvo i prvi stanovnici Belišća bili su iz okolnih mjesta Valpovštine i Miholjštine te doseljenici iz Like. Okosnicu stručne radne snage činili su Nijemci i Mađari.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata tvrtka stagnira, nakon toga tvornice doživljavaju proizvodnu preorijentaciju i modernizaciju te poduzeće postaje drugo po veličini u drvnoj industriji Hrvatske. Presudna godina u daljnjem razvoju Belišća je 1960., kada su u rad puštene tvornice za proizvodnju poluceluloze, papira i ambalaže od valovitog kartona, koje su potom kroz svoje četiri faze razvoja dovele Belišće na mjesto vodećeg gospodarskog subjekta ovoga kraja, Osječko-baranjske županije i celulozno-papirne industrije jugoistočne Europe.
Nakon Domovinskog rata uz Belišće d.d. (zajedno s tvrtkama iz Grupe Belišće u vlasništvu multinacionalne kompanije Duropack AG iz Beča od 2010. godine – kao Duropack Belišće d.o.o. od 2013. godine) nastaje drugi važni gospodarski subjekt – Krupp Belišće Elastomertechnik d.o.o. (dio nekadašnje Tvornice strojeva Belišća d.d., u vlasništvu njemačkog koncerna Krupp, a od 2005. godine kao Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. u vlasništvu njemačke zaklade Possehl iz Lubecka).
Belišće danas
U gradu postoje uvjeti za kvalitetan život građana. Podignuti su mnogi individualni i zajednički stambeni objekti, objekti komunalne infrastrukture kao i objekti za zadovoljavanje zdravstvenih, sportsko-rekreativnih, vjerskih i kulturnih potreba građana. Blizina rijeke Drave i Karašice sa svojim ribičkim zonama, brojni parkovi i drvoredi, zelena su oaza u kojima građani rado borave, a most na rijeci Dravi koji spaja slavonsku i baranjsku stranu doprinosi daljnjem razvoju gospodarstva.
Dječji vrtić „Maslačak“ započeo je s radom 1943.g. Danas je to suvremena ustanova koju pohađa 200-tinjak djece, a objedinjuje vrtiće u Belišću, Bizovcu i Petrijevcima. Ovo odgojno središte dalo je veliki doprinos odgoju mnogih generacija poznatih i manje poznatih Belišćana. Obrazovanje od samog početka ima važnu ulogu u životu mjesta. Osnovnu školu pohađa gotovo 1000 učenika u razrednoj i predmetnoj nastavi. Područne škole su u Veliškovcima, Vinogradcima i Bocanjevcima.
Belišće je grad velikih sportskih rezultata sa sportašima čiji su rezultati prešli okvire države. Zajednica športskih udruga koordinira rad 20-ak sportskih udruga u raznim sportovima (nogomet, kajak, košarka, rukomet, odbojka, kuglanje, streljaštvo, tenis, boćanje, judo, ribolov, planinarenje) na razini grada u koje je uključeno oko 1000 aktivnih sportaša dok u svakom prigradskom naselju djeluje nogometni klub.
Brojne udruge na području kulture doprinose bogatijem životu grada. Značajno mjesto pripada muzeju „Belišće“, koji se nalazi u jednoj od najstarijih zgrada, te knjižnici i čitaonici koja ima vrlo dugu tradiciju i koja je nedavnim preseljenjem u novi prostor dobila i veće mogućnosti zadovoljavanja potreba naših sugrađana.
